Nagradile me...

...blogonagradama! :D

Ovaj puta to su bile Sara, moja skoro suseda (bok Sara! :D ) s bloga Sarina tvornica i novopečena blogerica GlitterGirl s bloga super naziva Faith, Trust and a Little Pixie Dust :) 

Nagradica je sljedeća:

Istu sam nagradicu dobila prije dosta vremena i upravo sam provela dobrih sat vremena kopajući po bloggeru kako bih pronašla tko mi ju je poklonio, ali bezuspješno :( I jako mi je sad krivo :(

 Zato blogerice, ako se prepoznaš, javi se, da odgovorim i na tvoja pitanja! :)

Idemo, dakle, protokolarno ovo obaviti :)

Prvo treba odgovoriti na 11 pitanja koje su postavile blogerice od kojih je primljena nagrada.

Drugo, treba nominirati 11 blogera/blogerica koji imaju manje od 200 sljedbenika

I treće, treba smisliti 11 pitanja za nominirane. 

Idemo prvo sa Sarinim pitanjima :)

1. Zašto si krenula blogati?

O tome sam već nešto tipkala u postu za 1. blogorođendan, pa koga zanima neka škicne :)

2. Najdraži crtić?

Hmmmm, hmmmm, hmmmm. Pa ne sjećam se kada sam zadnji puta pogledala neki crtić :( Ali zavirit ću u djetinjstvo pa reći da su to mali leteći medvjedići :)

3. Čime se baviš izvan blogerskog svijeta?

Pišem i "pišem" diplomski :)

4. Spavaš li s plišanom igračkom?

U Zagrebu ne :D Ali kad dođem kod svojih doma na krevetu me čeka moj plišani polarni medek :D Mislim, on samo tamo stoji, nije da ga grlim i to :P

5. Čokolada ili vanijila?

Čokolada!

6. Lino lada ili Nutella?

Lino lada!

7. Najdraži filmski lik?

E Sara, ti zapela sa smišljanjem pitanja, a ja s odgovorom :D Nemam pojma! Možda Captain Jack Sparrow 

8. Najdraža serija?

Big Bang Theory. Jedna od dvije koje pratim :)

9. Senf ili majoneza?

Definitivno majoneza, senf ne podnosim.

10. Burek ili kebab?

Burek! Divna ljetna jutra nakon izlaska <3

11. Neostvarena želja?

Studirati arhitekturu :(

A sada pitanja koja je postavila GlitterGirl:

1. Koja knjiga iz školske lektire ti je najdraža?

Uh...bilo ih je više, jako sam puno lektire čitala, i ono što nije trebalo :) Ali nek bude "U registraturi"

2. Koje je tvoje životno geslo?

Nemam ga. Nekako je previše situacija i događaja u životu da bih se vodila jednim geslom.

3. Koja glumica bi te glumila u filmu o tvom životu?

Biram Anne Hathaway :) Ali dok je imala lijepu crnu kosu, kao ja :D

4. Koji je najduhovitiji film koji si ikad gledala?

Zadnju komediju koju sam pogledala je bila Ted. I zbilja sam se kidala od smijeha :) Inače nemam običaj valjat se od smijeha na sve i svašta, treba biti zbilja smiješno da iz mene izađe hahaha :D

5. Što od kozmetike uvijek imaš u torbici?

Labello. Koje koristim jednom mjesečno :D

6. Kako bi izgledao tvoj savršeni dan?

E sad ću si dati mašti na volju :) Evo ovako. Budim se rano, sunce je tek izašlo, ali je već toplo. Polagano bez žurbe se tuširam, spremam, oblačim. Doručkujem nešto jako finooo. Slažem u ruksak sve potrebno za piknik. Uzimam bajk i izlazim iz stana. U gradu se nalazim s dečkom, i on je na bajku. Krećemo na izlet, negdje u prirodu - ajde neka bude naše mjesto na Jarunu. Prostremo dekicu na travu i samo ležimo i pričamo i gledamo u nebo i drveće iznad nas. Kasno popodne odlazimo doma, kuham nam nešto fino za večeru, poslije toga gledamo film zavaljeni u krevet :)

7. Što najčešće doručkuješ?

Kako kada. U zadnje vrijeme mueslije sa bobičastim voćem koje pomiješam s grožđicama i mlijekom ili jogurtom. Ako mi treba jači doručak, onda su to jaja na oko, kakao i još ponešto...Volim se najesti za doručak :)

8. Kakve blogove voliš čitati?

Uh, sve i svakakve :) Najviše one koji su koncipirani kao neki dnevnik i pišu o svakodnevnim situacijama i ljudima, pa one koji pišu o tome kako nešto izraditi ili opisuju ideje svojih pisaca. Za kraj ostavljam beauty blogove :)

9. Koje boje pretežno nosiš?

Sve! Trebali ste vidjeti moj štrik za sušenje rublja jučer. Nema da nema koje boje, sve su tu! Ali jako volim zelenu, plavu i bijelu. A najmanje crvenu, rozu i narančastu. Mislim da te boje skoro niti nemam u garderobi, kad malo bolje razmislim. Dakle, ne sve :D

10. Koji ti je parfem omiljeni?

Lolita Lempicka. Dugo sam ga kupovala, ali nažalost ne original, već u Refanu. Jednostavno sam toliko praktična ( i siromašna :D) da nemam i nedam novaca za originalne parfeme 

A NOMINIRANI SU!

Zubin blog

Tousled day

Carpe diem

Azziella blog

Dnevnici malenog miša

For You by Sonaj

Little Miss Confused

Story of my life

Svakodnevna inspiracija za djevojke s oblinama

To nije moj svijet

Blue Hortensia

Ovo je bilo zbilja teško :)

  

Iako mislim da sada dolazi najteži dio. Smisliti pitanja. Ovo me podsjeća na leksikone/spomenare iz osnovne škole :D

1. Voliš li kuhati i peći kolače?

2. Koje ti je prijevozno sredstvo najdraže?

3. Jesi li alergična na što?

4. Pišeš li dnevnik ili ti je blog dovoljan?

5. Koja ti je najčudnija navika?

6. Pospremaš li krevet svako jutro nakon ustajanja? :D

7. Koju si najskuplju stvar kupila, a kasnije shvatila da je za smeće?

8. Bojaš li kosu?

9. Imaš li naviku slušati glazbu u svim i svakavim prigodama? (dok čistiš, kuhaš, voziš se...)

10. Imaš li barem jednu prijateljicu iz djetinjstva s kojim si još uvijek super?

11. Što misliš o blogonagradama? :D Gnjavaža ili prilika da se sazna puno toga o drugima i samoj tebi?

:D 

Ovo mi je inače najnajnajslađi klinjo ikada :)

Kako se isfrustrirati do podneva

Dan je divan, krasan, čovjek se ustaje s voljom i sav pun elana, sa željom da obavi sve što ima na pameti. 

Ali se onda stvari počnu odvijati skroz krivim tokom uz 100 smetajućih sitnica.

Kako se isfrustrirati do podneva u 10 točaka:

1. Slomiti već ljepljenu nožicu od najdražih sunčanih naočala. I jedinih :)

2. Krenuti u arhiv biciklom, preko mosta. Most preko Save ima biciklističke staze sa svoje obje strane. Ja jesam pobornik toga da se ne moramo mi biciklisti uvijek voziti onom stranom koja nam je propisana strelicama jer to često nije moguće. Ali preko ovog mosta bih voljela da se toga svi drže. Sad si zamislite situaciju. Vozite se preko mosta na kojem je nogostup zajedno s biciklističkom stazom širok 3 metra. Pokraj vas na brzoj cesti jure auti i ne dijeli vas nikakva zaštitna ograda, samo strmi rinzol. Na stazi ste i vama ususret dolazi drugi biciklist, vozi se po stazi koja je po pravilu vaša. I ne miče se s nje. Vi, ako ste pametni prvo pogledate iza sebe da biste provjerili juri li iza vas neki stokilaš na biciklu od 200 kila brzinom 100 km/h i mičete se udesno, da biste se uspješno mimoišli s ovim koji dolazi vama u susret. Ako niste pametni, mogućnost postoji da će vas taj brzić iza vas pokupiti (haha, upravo na radiju ona stara pjesma Troje i taman riječi "prosuo zube...slomio kosti" :D). Ili ćete se prepasti i skliznuti sa staze na cestu pod jureći gradski bus. 

Zašto me to danas isfrustriralo? Jer je bilo barem 5 biciklista koji su se vozili "mojom" stranom mosta.

3. Doći u arhiv, ući u njega, spremiti stvari u garderobu, doći u čitaonicu i shvatiti da arhiv danas ne radi jer su neke državne glavešine došle gledati stare dokumente svoje domovine. Like they care.

Neće raditi niti sutra. U četvrtak ću tek naručiti građu koju želim obraditi, u petak ne mogu doći jer radim, tako da će diplomski čekati do ponedjeljka.

4. Uputiti se dalje prema Areni u nadi da ću naći neke tenisice za trčanje za siću u Deichmannu. Obići u velikom luku terasu ispred Arene jer se neka klinka rastrčala okolo naokolo. Lani sam skoro pobrala tako jednog klinju jer nije sjedio i pio svoj sok na miru. I onda da poberem, ne daj Bože, dijete bicikom, njegovi roditelji bi me raskomadali.

5. Ne naći tenisice.

6. Opet ništa ne kupiti u H&M u za bon koje su mi frendice poklonile za roćkas.

7. Shvatiti da mi je otkopčan šlic na hlačama već neko vrijeme.

8. Biti praktički izguran s dječjim kolicima s blagajne u Intersparu. Pustite me ljudi da si na miru složim stvari u vrećice.

9. Nekoliko puta zakočiti i skoro pasti s bajka prelazeći cestu jer auti kojima je otvoreno pomoćno svjetlo skreću svom brzinom. A onda zakoče i galantno mahnu rukom kao "prođite slobodno". A onda ja njima galantno mahnem "ne, ne, prođite vi!"

10. Doći doma i tegliti bicikl na treći kat jer je predstavnik stanara sebi i svojim smrdljivim mačkama prisvojio zajedničku prostoriju. Nemam ja ništa protiv mačaka, imam i sama dvije doma, ali ne možeš ih pustiti da lutaju po zgradi kao da je tvoja.

Sad idem čistiti da se smirim :)

The Kolač

Stiže recept za kolač koji sam radila svojim curama da ih počastim za rođendan. Napravila sam dva manja protvana jer sam častila i svoje doma i P i brata i curu mu i još kojeg gosta, pa sam ovdje stavila  količine namirnica potrebne za jedan normalan protvan, onaj s visokim stranicama :)

Kolač je nastao raznoraznim kombinacijama recepata, kao što to i inače jest slučaj kod mene. A sudeći po komentarima onih koji su ga jeli, pogodila sam :)

Biskvit:

10 dag lješnjaka

7 bjelanjaka

7 žlica šećera

7 žlica brašna

Prvo lješnjake malo popržimo na suhoj tavi, dok ne počnu onak fino mirisati. Pustimo ih da se ohlade, pa im skinemo opnu. Zatim ih stavimo u suhu čistu krpu i batom za meso usitnimo, ne presitno, ne prekrupno. Na dno protvana stavimo masni papir. Pospemo po njemu tuckane lješnjake.

Bjelanjke izradimo u čvrst snijeg sa šećerom. Zatim im dodamo brašno, lagano ga umješavajući kuhačom. Biskvitno tijesto rasporedimo na lješnjake u više hrpica i lagano ravnomjerno razmažemo. Stavimo peći dok ne porumeni, poprilično je brzo gotovo. Kada je biskvit pečen, izvadimo ga skupa s masnim papirom i vratimo u protvan tako da nam je sada biskvit dolje, a lješnjaci gore i lagano uklonimo papir. 

Žele od višanja:

1 staklenka kompota od višanja (cca 750 ml)

1 puding od vanilije

5 žlica šećera

Prašak za puding pomiješamo sa šećerom i malo soka od kompota. Ostatak kompota zajedno s višnjama stavimo kuhati. Kada prokuha, ukuhamo puding i kuhamo nekih 3-4 minute. Dok je još tako vruće, prelijemo preko biskvita, rasporedimo višnje i pustimo da se sve skupa dobro ohladi.

Krema:

7 žutanjaka

12 dag šećera

2 pudinga od vanilije

3 žlice brašna

1 litra mlijeka

2 vanilin šećera

25 dag margarina za kreme

12 dag šećera u prahu

10 dag čokolade za kuhanje

Pomiješamo žutanjke sa šećerom i vanilin šećerom. Dodamo im pudinge, brašno i sve skupa razmutimo s 2 dcl mlijeka. Ostatak mlijeka stavimo kuhati. Kada zakuha, ulijemo lagano pripremljenu smjesu od jaja i kuhamo jedno 10 minuta uz stalno mješanje. Vruću kremu podijelimo na dva dijela i u jedan dio natrgamo čokoladu za kuhanje i izmiješamo. Pustimo obje kreme da se ohlade do kraja.

Margarin izradimo pjenasto sa šećerom u prahu (to mi je onaj najgori dio rađenja kolača :D Sjećam se da mi je mama uvijek dok sam bila manja uvaljivala taj dio posla. Mrzila sam kak se šećer neće da uhvati za margarin i sve bježi iz tanjura. Danas ja uvaljujem drugima taj posao :P). Pola dodamo žutoj kremi, pola crnoj i dobro izradimo obje s mikserom. 

Na hladan biskvit s višnjama premažemo prvo žutu kremu. Opet predlažem da je prvo nanesete u hrpicama i onda razmažete da ne dođe do miksanja svega i svačega. Zatim na žutu ide crna krema. 

I kao zadnji sloj - šlag :) Izradimo pola litre vrhnja za šlag s jednim kremfixom i 2-3 žlice šećera i premažemo po kolaču. Dooooobroooo ga ohladimo i spreman je za papanje :)

27.

Rođendanski post :)

Dok čituckate kako sam se provela, što sam dobila za poklone i slično, poslušajte si ovaj No.1 na dan 5.4.1986. godine :)

Ako vas zanima koja je pjesma bila No.1 na dan vašeg rođenja, provjerite ovdje.

O rođendanskoj fešti sam već pisala u prošlim postovima, pa ću to preskočiti. Samo jedan update s fotkom s fešte :) I smiješna mi je ova fotka jer izgleda ko da mi P sjedi na ramenu :D

Sam rođendan je bio očajan. Zbilja valjda najgori do sada. Radila sam cijeli dan. Došla doma tek oko pola 6, umorna, gladna i žedna. Prošlu noć imala prepirku s bratom i nisam skoro ništa spavala od muke i razmišljanja. Prva svjetla točka je bila kada sam si skuhala nešto fino za ručak i smazala cijelu Milku. Onda sam se na brzinu sredila za grad i našla se s P da ga počastim cugom i kolačima. Otišli smo u Millenium, di sam od silnih kolača naručila baš onaj koji ne valja. P je imao svojih problema pa nije bio baš raspoložen. Nekako smo se ipak iskoljebali iz razmišljanja o svojim mukama i spasili večer i ostatak dana. 

Sinoć sam pozvala k sebi samo svoje cure, na kolače, alkohol i tračanje.

Bilo nam je super! Nažderale se kolača, popile si, prisjećale se ludih dana dok smo izlazile i gluposti koje smo radile, tračale, smijale se. I zaključile da što smo starije, to smo ljepše :P

Recept za kolač bude na blogu čim mu smislim ime :)

A sada pokloni :D

Ovo je bio poklon od seke :) Pratila me u ponedjeljak na autobus za ZG. Cijelo je vrijeme skrivala iza leđa nešto, a onda prije nego je stigao bus mi uručila malu ukrasnu vrećicu u kojoj je bilo plišano srce i hrpa pomiješanih slova. Dobila sam naputak da kad dođem u ZG da to složim i odgonetnem što piše. A piše ovo :) Moja brižna seka <3

Od mame i tate sam dobila nešto konkretniji poklon, pare na karticu :) Nažalost, otišlo sve na režije :(

Frendica koja je sa mnom slavila roćkas poklonila mi je maslac za tijelo od firme za koju radi. Ako ste se kada zaputili u Arena Centar ili Avenue Mall, ona vam je jedna od onih cura što vas ugnjavi da probate kremu za ruke :P

Ali, proizvodi su zbilja jakooooo dobri. I dugo traju. Nažalost, preskupi su, bar za mene :/

Od svojih bivših cima ( Remetinečki gaj u <3) dobila sam ovu lijepu unikatnu šalicu :D I sada sve što pijem, pijem iz nje :D Ako se dobro zagledate, vidjet ćete na rami biciklića šifru za net koju smo koristile kada smo živjele skupa. Baš su se lijepo dosjetile! :)

Idemo dalje! Ovaj prstenčić sam dobila od dvije frendice s faksa. Slatki je i lijepih boja, samo što se ovdje loše vidi :/ Al se zato dobro vide mje ispucane ruke :D Strgala sam ga odmah na fešti jer mi je netko sjeo na ruku. Pa sam onda živjela tjedan dana u uvjerenju da sam ga izgubila, da bih ga našla, zalijepila i kao da se ništa nije desilo!

I šećer na kraju :) Poklon od P-a. Kuharica Jamiea Olivera! Uručio mi je ujutro u krevet čim sam progledala. Mama me zafrkava da baš zgodno što mi je kupio kuharicu, da mi poruči di je ženskom mjesto :P Ali ja znam da to nije tako. To što mi ju je kupio znači da me sluša dok gledam Jamiea i kukam kako dobro kuha i zašto ja ne mogu to tako brzo i da bude tako lijepo :)

I naravno, lijepa posveta u knjizi :)

Plus ću još dobiti izlet u Graz kada zatopli. Nema boljeg poklona od putovanja :)

I od toga da me svaki dan strašno jako usrećuje u svakom pogledu :)

Jedan iz dosade

Kao i na svaki blagdan i danas na Uskrs mi je dosadno :) Pa posegnuh za blogom :)

Sretan vam bio! :)

Vrijeme je prekrasno, sunčano i toplo. Ptičice su cijeli dan cvrkutale. Ili ne :( Moram vam priznati da me hvata neka čudna klaustrofobija od ovog tmurnog vremena. Kao da se ovi oblaci nikada neće maknuti nego će nas pritisnuti za tlo i zgnječiti svojoj kišnom težinom. Ili ćemo propasti u neku ogromnu rupu. Ili će nas poklopiti odron zemlje. Evo na kakve me misli tjera ovo vrijeme na ovaj blagdan :)
Iiiiiiiiiiiii, upravo je počeo snijeg trpati :( Pa daj vrijeme, stvarno...

Upravo sam se polila kolom. To je danas već 3 put da se nečim prolijevam :) Da, inače sam užasno smotana jedačica i pijačica. Fleke neizbježne :)

Jučer sam bila na misi nakon 4 godine. Lijepo je otići s vremena na vrijeme i žao mi je što ne idem češće. Samo...shvatila sam da je misa previše izrežirana stvar i da sve ide po nekoj špranci. Znam da je nemoguće svaki put imat drugačiju misu, ali...čini mi se da su one lijepe crkvene pjesme ono što (barem mene) oblije nekim većim osjećajem. Prema ostalom sam nekako ravnodušna jer sve te molitve znam od malih nogu i teško ih je iznova proživljavati. I mislim da je najvredniji dio mise kada ide ono "mir s tobom" :) Tada se svi nekako uskomešaju, nasmiješe čovjeku do sebe, dadu mu ruku, bude simpatično. Kak vi stojite s prakticiranje svoje vjere?

Kolača sam spekla SAMO 7 vrsta. Kremšnite, cheesecake, mađaricu, čudo od čokolade, pitu od oraha i sira, baklavu i neki japanski kolač s bananama. Pola se već pojelo :) Koliko moji mogu pojesti kolača to je čudo. I ja skupa s njima. Kućica zle vještice iz priče o Ivici i Marici ne bi dugo opstala kad bi se moja famijila unutra zatvorila :P

Pisanice smo bojali lukom i onda parali onom špicom od šestara, pri čemu treba biti jako oprezan. Za doručak su nestale one ljepše pa nemam fotku za vas :/ I super nam je zabavan onaj običaj tucanja s jajima :) Mama je i ove godine pobijedila. Ja nisam niti jednom :( 

Za ručkom sam shvatila da ne volim janjetinu :( Nekako mi se želudac diže na nju.

Večeru ću preskočiti :D

Svom momku u ZG nosim jednu posebno izrađenu pisanicu :) Jedva ga čekam sutra vidjeti! Stalno me zivkao ovih dana kako sam doma kod svojih, mama kaže da je baš maza :P A baka mi je danas suptilno nagovijestila da mi je vrijeme za udaju, hehehe...a bake :D

Zapravo, na mene je red. Sva njezina unučad (nas 13) se do sada ženila i udavala po starosti. Već ih je 4 "palo", moj je red. Ma nek čekaju! Iako u petak slavim 27. rođendan. Ali danas su moderna vremena, pa imam dosta još ja do udaje :P

Otkrila sam super emisiju na TV. Pawn shop iliti zalagaonica. Imate na Youtube dosta epizoda. Može se svašta zanimljivo vidjeti i naučiti. A i zabavna je :)

http://www.youtube.com/watch?v=kQ4Waolz5ZE

E da! Čim dođem u ZG letim brzo kod P-a da vidim male mačiće što mu je maca omacila :D 

A sad sam postala dosadna i sama sebi pa ću stati s tipkanjem :) 

:D

Jel i vama praznično vrijeme dosadno?

Crtice iz svakodnevice I

Opet zapustih blog :(

Ne znam zašto je to tako. Prvi razlog bi mogao biti taj da uvijek nađem nešto drugo što mi zaokupi um i popuni vrijeme, a drugi da većinu vremena ne znam o čemu bih mogla tipkati. Znam, nema logike :D Ali jednostavno, to što mi se i događa i o čemu razmišljam i što radim mi većinom nije materijal s kojim bih zamarala blogosferu.

Međutim, kako me nije bilo tu neko vrijeme, uzet ću si slobodu da se malo izbrbljam o svom životu u zadnje vrijeme :P

1. I'm too old for this shit

Sinoć sam slavila roćkas zajedno s frendicom. To nam je već 6. zajednička fešta. Kako je njoj roćkas 17.3., a meni 5.4. uvijek ih proslavimo negdje između.

Opet smo feštu napravile u njezinom stanu jer nažalost više nismo studenti koji mogu iskoristiti prostore tulumara u raznim studentskim domovima. Samim time morale smo i sasjeći broj uzvanika sa 50-ak na 20-ak :) Uz ljude s kojima sam stalno u kontaktu su bili i neki koje nisam vidjela doslovno godinu dana i baš mi je drago da su se pojavili i da smo se apdejtali o životima. 

Nakon što se popila skoro sva cuga ljudi su bili željni izlaska. Meni se iskreno nije dalo. Em je atmosfera u stanu bila čist ok (imali smo tople radijatore, muziku, cugu, grickalice, razgovor i smijeh), em je vani počeo padati snijeg.

"I'm too old for this shit" činjenica No.1: 

komentari kako se ne sjećamo našeg rođendana kada je bilo ovako hladno i da je padao snijeg :P
"I'm too old for this shit" činjenica No.2: 

frendovi zaneseni govori o madracima i toplim dekama dok smo se u sred noći šetali Savskom po hladnoći

"I'm too old for this shit" činjenica No. 3: 

odlazak iz kluba nakon pola sata nervoznog cupkanja, razmišljanja kako je glasno i zagušljivo, ubrzano hodanje do taksija i snivanje o toplom krevetu i spavanju.

Da, 27 godina će skoro. Bilo bi dosta :D Od sada se zadržavam na fešticama u stanu i sklanjam od mjesta gdje su ljudi 10 godina mlađi od mene.

Kako još nisam nabavila fotke od sinoć, evo jedna stara fotka nas dvije. Roćkas godine 2009 :)

2. Biciklističke svinje

To vam je jedna nova vrsta ljudi, znate. To su vam ljudi koji se voze na biciklima po gradu, a smetaju onima koji se ne voze biciklima po gradu i koji su uz to malo ćaknuti.

Vozila sam se neki dan po Prilazu baruna Filipovića prema Črnomercu (istina, ne po stazi) kada mi se na putu ispriječila neka baba koja mi je počela prijetećim prstom ukazivati na to da nisam na stazi i da "marš na stazu, biciklistička svinjo!". Meni je bilo neugodno, a još sam više bila bijesna. Pa joj nisam ostala dužna i stjerala je u jedno mjesto.

Ulica široka 3-4 metra, ja vozim zbilja oprezno i nikog ne ugrožavam, a ona meni da sam svinja.

Sezona verbalnog zlostavljanja biciklista je otvorena!

3. Zvrnc, zvrnc!

Frendici s kojom sam slavila roćkas sam, po njenoj želji, uredila zvonce za bajk. Nažalost, nemam fotku jer sam zaboravila fotkati :( Bitno da se njoj sviđa :)

4. "Kako napreduje diplomski?"

"A ono... :D"

Prošli tjedan sam bila čak dva dana po 5 sati u knjižnici na faksu i zapravo radila nešto konstruktivno :)
A onda sam skužila da je pisati diplomski na faksu skupo jer ogladnim, pa kupim neko pecivo, pa onda napravim pauzu pa odem s nekim na kavu i tako. Dva dana, 50 kuna pa-pa. 

5. Odlučila sam da volim jutra

Zamislite, ja, noćna ptica, u zadnje vrijeme idem spavati oko 11, pola 12 i dižem se oko pola 8, 8. 

Skužila sam da se ustajem sama od sebe nakon točno u minutu 8 sati sna. I tada se osjećam najodmorenije i najsvježije cijeli dan. I super je kada do podneva obavim sve sitnice koje trebam i imam cijeli dan pred sobom :)

I hvala mom drago što mi je kupio čepiće za uši za Valentinovo :) Spas su!

Umjesto ruža, večera, bombonjera i sličnog dobila sam potpuno originalan poklon koji je zapravo veliki znak pažnje i znak da obraća pažnju na ono što me smeta (mrzim kad me nešto probudi u sred noći jer imam jakoooo tanak san). 

Ja sam mu poklonila omekšivač za robu :D I ključ od svog stana :)

I tako vam to kod mene.
Dani se nižu jedan za drugim, manje više isti. Kućanski poslovi, obavljanje sitnica po gradu, odlasci u knjižnice, navečer druženje s dečkom, gledanje filmova ili odlazak na cugu s curama.

Not bad :)

Što to nosi proljeće?

Novi izgled bloga! Znam da su fotke u zaglavlju prikladnije za ljeto, ali nisam si mogla pomoći :) 

Želju da se svuda ide pješice i upija svijet oko sebe. Pa makar šetnja trajala satima :) Jedna fotka s mosta preko Save onog dana kad je snijeg počeo gubiti bitku sa suncem.

Vožnje biciklom! U nedjelju sam se s frendicom vozikala po Jarunu, a pao je i prvi ovogodišnji sladoled :)

Zanemarite moju škiljastu facu, oči mi nisu navikle na toliko sunca :P

Preuređenje sobe i generalku. Ok, to radim svako malo, al sad sam imala dobar razlog :D

Znam da sam obećala virtualnu šetnju svojim životnim prostorom, pa će o tome biti jedan poseban post.

Širom otvorene prozore, mirise susjedovih ručkova, glasove ljudi ispred zgrade i cvrkute ptica. 

Zelenilo (već sam zaboravila kako izgleda trava i lišće)

Klupice, cvijeće, ptice, tenisice, vestice, sunčane naočale, terase, izlete, šareniju odjeću i tako dalje i tako dalje.

I, nadam se, diplomu :)

Jedan od najstresnijih dana u životu

Strašan dan danas u susjedstvu :(

Vjerojatno ste čuli na vijestima ili pročitali na internetu o talačkoj krizi u Rakovici kod Plitvica. Radilo se nažalost o mojim prvim susjedima.

Where everybody knows your name

Znala sam da nisam trebala početi pisati ovaj post. Oblila me užasna nostalgija. Ali što je tu je :)

Ovaj post će biti o jednom mjestu. Meni i moji prijateljima jako dragom. Dok smo studirali i dok smo izlazili svaki vikend točno smo znali di ćemo - u Krivi put.

Tko je dobio što :)

Gotov moj prvi giveaway :)

P je vukao papiriće i ovako je sreća odlučila